Trihineloza

Ove godine je prvi puta na području naše županije dokazana trihineloza u domaće svinje koja je othranjena u domaćinstvu u kojem je i zaklana. Prethodnih godina smo imali trihinelozu među divljim svinjama i među domaćim svinjama koje su kupljene u nekoj drugoj županiji.

Trihineloza se pojavila u novljanskom kraju što je bilo i za očekivati jer su trihinelozom najviše zaražene svinje u slavonskim županijama s kojima novljanski kraj graniči.

Trihineloza je parazitarna bolest koja se javlja nakon jedenja nedovoljno kuhanog ili pečenog mesa, najčešće svinjetine, a koje sadrži ciste parazita pod imenom Trichinellaspiralis.

Način širenja trihineloze

Trihineloza se u prirodi održava u okruženju koji čine divlje životinje i glodari, odnosno domaće životinje i glodari.Divlje životinje, naročito mesojedi i svežderi zaražavaju se međusobno jedući leševe drugih životinja, pa i leševe vlastite vrste. Ako se svinje drže i gaje u slobodnoj prirodi postoji opasnost da one naiđu na leš neke divlje životinje, da ga pojedu i zaraze se trihinelom. Ukoliko se u područjima u kojima postoje žarišta trihineloze vrši i nekontrolirano klanje svinja, a otpaci od klanja razbacuju, ona mogu postati stalan izvor trihineloze.I domaći glodavci imaju veliki značaj u širenju trihineloze. Štakori su kanibali i na taj način trihinelozu šire među sobom, ali isto tako i među domaće svinje jer predstavljaju izvor hrane za domaće svinje.
Čovjek se obično zarazi jedući nedovoljno kuhano ili pečeno, a najčešće nepropisno sušeno svinjsko meso.

Klinička slika

U prvom tjednu nakon konzumacije zaraženog mesa mogu se razviti mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljev. U drugom i trećem tjednu bolesti javljaju se povišena temperatura, bolovi u mišićima posebno u onim mišićima koji se najviše koriste (ošit i međurebreni mišići) i oticanje lica, naročito oko očiju.

Liječenje

Ne postoji adekvatno liječenje u trenutku kada ličinke prodru u mišiće. Za crijevnu fazu primjenjuje se albendazol, dok se u mišićnoj fazi bolesti daju analgetici za ublažavanje mišićne boli i antipiretici za sniženje temperature.
Prevencija

Dvije su vrste preventivnih mjera, one koje imaju za cilj sprečavanje zaražavanja životinja i one koje otkrivaju zaraženo meso. Prva skupina mjera obuhvaća:

-termičku obraduklaničnih otpadaka ili pomija
-sistematsua deratizaciju
-propisno neškodljivo uklanjanje leševa
-informiranje proizvođača, potrošača i lovaca o ovom oboljenju.

Druga skupinu mjera obuhvaća trihineloskopski pregled mesa u veterinarskoj stanici. Na pregled je najbolje donijeti dijafragmu, korjen ili rebarni dio od svake zaklane svinje. Ako nema dijafragme onda treba donijeti dio jezične ili podjezične muskulature, zatim žvakaće ili trbušne muskulature. Ukoliko se sumnja na trihinelozu u već obrađenog mesa, sušeno meso i kobasice se pregledaju metodom umjetne digestije, i za pregled je potrebno donijeti 100 grama ovih proizvoda.