Svjetski tjedan podizanja svijesti o važnosti kuhinjske soli

soli01 Pod pokroviteljstvom župana Sisačko-moslavačke županije Ive Žinića Zavod za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije 15. ožujka 2016. godine u svojim prostorijama u Sisku obilježio je Svjetski tjedan podizanja svijesti o važnosti kuhinjske soli.

Ravnatelj Zavoda Inoslav Brkić, dr. med., spec. epidemiologije, pozdravio je župana i zahvalio mu što kao pokrovitelj, a često puta kao i organizator, sudjeluje u svim javnozdravstvenim manifestacijama i intervencijama s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja ljudi u našoj županiji.

Dr. Brkić je istaknuo kako ove godine Svjetski tjedan podizanja svijesti o važnosti kuhinjske soli upozorava na skrivenu sol u hrani. Kuhinjska sol je nužna u pravilnom funkcioniranju organizma i ima važnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima i bitan je čimbenik koji utječe na vrijednost arterijskog tlaka. Suvremenim prehrambenim navikama dnevno unosimo čak 5-10 g kuhinjske soli više nego je potrebno našem tijelu. U Hrvatskoj je procijenjeni dnevni unos soli 12-18 g. Žene prosjećno konzumiraju 11 g kuhinjske soli dnevno, a muškarci nešto više od 13 g. Veći dio soli skriven je brzoj hrani, čipsu, suhomesnatim proizvodima, hrenovkama, paštetama, pa čak i u kruhu.

Vrijeme je da se osvijestimo, promijenimo loše navike u prehrani i usvajanjem novih znanja i pravilnih prehrambenih navika poboljšamo i očuvamo naše zdravlje.

O važnosti kuhinjske soli, ali još više o štetama koje prekomjeran unos kuhinjske soli čini našem organizmu, o Strateškom planu o smanjenju unosa kuhinjske soli, kao i o važnosti nitritne soli govorile su Sonja Pajtlar, dr. med., spec. epidemiologije, Danijela Prša-Gavrić, dipl. ing. prehrambene tehnologije, i Marta Matić, dipl. ing. prehrambene tehnologije.

Iako je kuhinjska sol važna za normalan rad organizma i sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, prijenosu električnih impulsa u živcima i mišićima, te apsorpciji hranjivih tvari u tankom crijevu, daleko više se govori o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli.

Dnevne potrebe organizma za kuhinjskom soli su 5 g, dok odrasla osoba u Hrvatskoj prosječno dnevno unese 11,6 g  kuhinjske soli. To  Hrvatsku, iza Mađarske i Turske, smješta na treće mjestu u Europi po količini unesene soli.

Većina kuhinjske soli, čak 80% soli koju unesemo u organizam nalazi se skrivena u polugotovoj, gotovoj i restoranskoj hrani, te je i ovogodišnji slogan Svjetskog tjedna podizanja svijesti o važnosti  kuhinjske soli " Pazi na skrivenu sol".

Najviše "skrivene" soli ima u pekarskim proizvodima, mesnim proizvodima, sirevima i drugim mliječnim proizvodima, gotovim jelima, juhama iz vrećice, gotovim mješavinama začina...

Dvije kriške kruha sadrže 1,5 g kuhinjske soli, dok slani perec sadrži oko 2 g soli. To znači da jednim perecom podmirimo trećinu dnevnih potreba za kuhinjskom soli.

Prekomjeran unos kuhinjske soli štetno utječe na zdravlje, te dovodi do povišenog krvnog tlaka povećavajući rizik za razvoj srčanih, moždanih i bubrežnih bolesti, povećava rizik od razvoja bubrežnih kamenaca, karcinoma želuca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporoze i bronhalne astme. Često je konzumacija zasoljene hrane povezana s povećanim korištenjem zaslađenih napitaka što dovodi do prekomjernog unosa kalorija i debljine.

Uz prekomjeran unos kuhinjske soli većina lijekova koja se koristi kod liječenja  bolesti izazvanih prekomjernim unosom kuhinjske soli  imaju smanjenu učinkovitost.

Smanjenje prekomjernog unosa soli u svakodnevnoj prehrani pridonosi boljoj kontroli krvnog tlaka, te smanjenju potrebne doze lijeka, što u konačnici rezultira smanjenjem broja oboljelih i umrlih od posljedica povišenog krvnog tlaka. Smanjenje unosa soli za 1 gram, smanjuje krvni tlak za 1-2 milimetra razine žive, što na  nacionalnoj razini dovodi do smanjenja broja hipertoničara za 150000,  a to znači 2500 infarkta i 3500 moždanih udara manje.

S obzirom da se „skrivena sol" nalazi  u brojnim proizvodima nametnula se potreba da se na neki način zaštiti krajnjeg potrošača, ne samo zakonskom regulativom prema proizvođačima nego i konkretnim navođenjem udjela kuhinjske soli na svim prehrambenim proizvodima.

Iako smanjenje udjela soli u gotovim i polugotovim proizvodima ovisi o "dobroj volji" proizvođača, cijeli je niz mjera kojima možemo smanjiti unos kuhinjske soli:

  1. ograničiti unos hrane koja obično sadrži puno kuhinjske soli: slanina, šunka, pršut, kobasice, salame, sirevi, čipsevi, ukiseljeno povrćep
  2. rovjeriti količinu kuhinjske soli u gotovim jelima
  3. izabrati hranu koja sadrži malo kuhinjske soli: voće i povrće, svježi sir, svježa riba, meso, sjemenke, nesoljeni orašasti plodovi
  4. koristiti zamjene za kuhinjsku sol kao što su kalijev klorid, magnezijev klorid, kalcijev klorid
  5. izbjegavati dosoljavanje hrane tijekom objeda
  6. za intenzivniji okus hrane, umjesto kuhinjske soli, koristiti začinsko bilje, čili, papar, češnjak, vinski i jabučni ocat, limunov sok

S obzirom da je kampanja za smanjenje unosa kuhinjske soli najjeftinija i najučinkovitija mjera primarne prevencije, Vlada Republike Hrvatske je 2014. godine donijela Strateški plan o smanjenju unosa kuhinjske soli po kojem bi se do 2020. godine trebalo smanjiti unos soli za 20 posto, što bi donijelo velike uštede zdravstvu. Cilj je strategije kroz prehranu smanjiti unos soli u organizam sa sadašnjih 11,6 grama na 9,3 grama po stanovniku.

Ciljevi Strategije su:

  1. smanjenje unosa kuhinjske soli za 16% kroz 4 godine u hrani
  2. podizanje svijesti potrošača o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli na zdravlje
  3. definiranje prioritetnih grupa hrane: kruh i peciva, mesne prerađevine, sirevi i gotovi obroci
  4. razvoj novih receptura hrane u suradnji s prehrambenom industrijom i ugostiteljstvom
  5. nadzor nad unosom kuhinjske soli i udjelu u prehrambenim namirnicama, te svjesnosti o važnosti provođenja ovih mjera, te stavovima potrošača

Štetne učinke na ljudsko zdravlje, osim prekomjernog unosa kuhinjske soli, ima i korištenje nitritnih soli za salamurenje mesa koje su najvažniji dodatak u proizvodnji mesnih proizvoda. Nitritne soli, osim svojih izuzetnih konzervirajućih svojstava, zbog inhibicije rasta raznih vrsta bakterija utječu i na postizanje poželjne stabilne boje, tipičnog okusa i mirisa salamurenih proizvoda, te smanjuju oksidativne promjene na mastima.

Često konzumiranje namirnica konzerviranih nitritnim solima nije preporučljivo jer uzrokuju razgradnju eritrociteta i vitamina A. Nije preporučljivo ni pečenje ili prženje proizvoda koji su konzervirani nitritnom solju jer se pri temperaturama višim od 130 °C razvijaju štetni nitrozamini koji su kancerogeni. U visokim dozama nitritne soli mogu izazvati trovanja, dok se kod djece povećava hiperaktivnost.

soli03   soli04

soli05   soli06

soli02