Svjetski dan srca 2024.-Koristite srce za akciju!

Kardiovaskularne bolesti su one koje zahvaćaju srce i krvne žile. Vodeći su uzrok pobola i umiranja kako u svijetu, tako i u našoj zemlji. Više od 20 milijuna ljudi svake godine u svijetu umre od ovih bolesti,a to je jedna trećina svih umrlih u svijetu.

Procjenjuje se da će do 2030. godine preko 23 milijuna ljudi godišnje umirati od bolesti srca, odnosno, svake dvije sekunde na svijetu će od posljedica kardiovaskularne bolesti preminuti jedan čovjek.

Najčešći uzroci smrti u ovoj skupini bolesti su koronarna srčana bolest (npr. srčani udar) i cerebrovaskularne bolest (npr. moždani udar). 

S obzirom na činjenicu da veliki broj ljudi ima problema s krvožilnim sustavom, liječenje i rehabilitacija oboljelih od ove skupine bolesti predstavlja i značajan ekonomski teret.

Zbog svega ovog je Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskog dana srca (29. rujna), a svake godine ima neku drugu tematiku (ove godine je to „Koristi srce za akciju!“). Cilj je da se uoči toga dana kroz razne aktivnosti javnost educira o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti. 

Što se tiče Hrvatske, bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Od njih umire skoro svaki drugi stanovnik naše zemlje.

Zašto su te bolesti tako česte?

Bolesti srca i krvnih žila ubrajaju se u kronične nezarazne bolesti (uz dijabetes, maligne bolesti i kronične respiratorne bolest). To to su bolesti koje nastaju zbog modernog načina života ( premalo fizičke aktivnosti i prehrana bogata škrobom, masnoćama i solima).
Postoji više rizičnih čimbenika koji pridonose razvoju kardiovaskularnih bolesti.
Na neke od njih, kao što su naslijeđe i životna dob- ne možemo utjecati. Također, i spol utječe na pojavu ovih bolesti. Do 50 godina starosti, muškarci imaju povećan rizik od srčanih bolesti u usporedbi sa ženama. Međutim, nakon 50-te godine života žene ulaze u menopauzu i tada je rizik kod žena izjednačen riziku kod muškaraca.
Postoje i promjenjivi faktori. To je kombinacija različitih rizičnih čimbenika na koje možemo utjecati. Oni obuhvaćaju: manjak tjelesne aktivnosti, nezdravu prehranu i pušenje, visoku razinu kolesterola u krvi, povišen krvni tlak i prekomjernu tjelesnu težinu .
Što je veći broj rizičnih čimbenika kojima ste izloženi, veći je i rizik da će se razviti bolest. Mnogi od rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti uzrokuju probleme jer dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija, koja se razvija godinama bez da uzrokuje simptome. Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala i kolesterola na stijenkama krvnih žila –to nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Ateroskleroza se može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ako zahvaća koronarne žile, govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti, a ukoliko se javi, primjerice u nogama, govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.

Kako izgleda srčani udar?

Tipični simptomi srčanog udara su snažna bol u prsima koja se može širiti u lijevu ruku, ramena, vrat, čeljust, abdomen ili leđa; otežano je disanje,prisutno je lupanje srca, hladan znoj, mučnina i pojava nesvjestice.

Infarkt može ponekad, a pogotovo kod žena, više nalikovati problemima s probavom. Simptomi mogu biti mučnina, vrtoglavica i nagon na povraćanje. Kod dijabetičara se može javiti „tihi“ infarkt srca-a to znači da ne osjećaju bol zato što su im oštećeni živci (dijabetička neuropatija).

Jedan od vrlo važnih faktora rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila je arterijska hipertenzija. Ona je danas jako raširena- oko 40% ljudi danas ima ovu dijagnozu.

Ono što je važno reći je da su bolesti srca preventabilne. Većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati.

Pretpostavlja se da tri četvrtine svih smrti uzrokovanih KVB-om mogu biti spriječene promjenom loših životnih navika.

Nažalost, podaci o zdravstvenim navikama hrvatskog pučanstva su poražavajući; prema postotku pušača i postotku pretilih osoba u samom smo europskom vrhu, što ima značajan utjecaj na veću pojavnost bolesti srca. Oko trećina osoba u Hrvatskoj puši, a preko 60% ima povišenu tjelesnu težinu ili je pretilo, dok se oko 60% stanovništva ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnosti.

SAVJETI:

Krećite se!

Fizička aktivnost smanjuje rizik nastanka i rizik smrtnosti od bolesti srca te smanjuje rizik nastanka infarkta miokarda . Tjelesna aktivnost pomaže u snižavanju krvnog tlaka te smanjuje rizik od moždanog udara. Smatra se da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od infarkta i kod onih osoba koje su već ga već preboljele. Samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može biti dovoljno za prevenciju. Tjelovježbu treba učiniti sastavnim dijelom života: npr. koristiti stube umjesto dizala, propješaćiti nekoliko stanica umjesto vožnje javnim prijevozom ili ići na posao biciklom. Tjelesna aktivnost je i izvrstan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine,  koji su također dva čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Aktivnost koja je svima preporučljiva je hodanje jer je jeftino, praktično i dobro za svakoga. Rijetko je povezano s ozljedama i mogu ga prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću.
Redovito hodanje ima mnogo dobrobiti- smanjuje rizike za mnoge kronične nezarazne bolesti pa tako i povoljno utječe na krvožilni sustav koji je najviše pogođen modernim „sjedilačkim“ načinom života.