Parkinsonova bolest jedna je od najčešćih neuroloških bolesti današnjice. Osnovno obilježje Parkinsonove bolesti je poremećaj pokreta zbog nedostatka neurotransmitera dopamina u dijelu mozga zaduženog za kontrolu voljnih pokreta , a osobito je zahvaćeno gutanje, hod i govor.
Rizik obolijevanja raste s godinama i javlja se u 1% populacije starije od 60 godina. Češće obolijevaju muškarci nego žene.
U svijetu od Parkinsonove bolesti boluje 6,6 milijuna ljudi. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje 10-12 tisuća osoba.
Simptomi uključuju sporost u izvođenju pokreta, gubitak u ritmu i spontanoj motorici, povećanje tonusa mišića ili ukočenost i ritmično podrhtavanje određenih dijelova tijela. Kod bolesnika je karakterističan polupognuti stav cijelog tijela sa nogama savijenim u koljenima i rukama savijenim u laktovima.
U ovoj bolesti mogu se javiti psihijatrijski i kognitivni poremećaji, kao i poremećaji sna.
Rano otkrivanje Parkinsonove bolesti i rana intervencija izuzetno su važni kako bi se usporila progresija simptoma te olakšao svakodnevni život bolesnika.
Dok znanstvenici još uvijek traže načine njezina liječenja, broj oboljelih iz godine u godinu raste.
Veća osviještenost trebala bi smanjiti stigmu povezanu s tom bolešću, te uz razumijevanje javnosti povećati i kvalitetu života oboljelih.