Svjetski dan borbe protiv malarije 2016.

Kakva je bolest malarija, je li prisutna u našim krajevima, tko je prenosi, kako se liječi i može li se prevenirati, u emisiji „Dr. Q" Radio Quirinusa govorio je 26. travnja 2016. godine ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije Inoslav Brkić, dr. med, spec. epidemologije.
Malarija je bolest uzrokovana različitim vrstama krvnih protozoa iz roda Plasmodium, a prenose ju svojim ubodom komarci iz roda Anopheles. Jasno, to čine komarice (ženke komaraca).

Malarija je kao bolest poznata odavno. Zovu je još močvarnom ili barskom groznicom. Sam naziv malarija znači „loš zrak". Mnoge civilizacije starog svijeta povezivali su je s močvarnim tlom. Nagađalo se da taj loš zrak čine otrovne pare koje se razvijaju u močvarama. Ranotalijanski "mal aria" znači „loš zrak". Tako su je nazvali jer su primjetili da se javlja u močvanim područjima.

Prije i neposredno nakon Drugog svjetskog rata malarija je bila endemična u Hrvatskoj. Službeno je proglašena iskorijenjenom 1964. godine, a od 1954. godine nema autohtonih infekcija, tj. nema ljudi koji su se zarazili u Hrvatskoj.

Mi u Hrvatskoj, usprkos tome što smo iskorijenili malariju, stalno imamo „uvezene" malarije. I to kod ljudi koji su boravili u endemskim područjima, znači u područjima gdje ima malarije, koji nisu uzimali lijekove, tj. kemoprofilaksu, i vratili su se s malarijom u Hrvatsku. Povratnici u Hrvatsku iz takvih endemičnih područja gdje malarije ima podliježu obaveznom zdravstvenom nadzoru. Granični sanitarni inspektor izdaje rješenje o nadzoru, a osoba se mora javiti u nadležni županijski zavod za javno zdravstvo radi pretraga na malariju i provedbe zdravstvenog nadzora.
Ono što treba znati je činjenica da svaki ovakav „povratnik" može biti izvor autohtone malarije. Mi smo u Hrvatskoj malariju suzbili, iskorijenili, ali preduvjeti za malariju postoje. Zašto? Zato što nismo Anophelesa, tj. komarca iz roda Anopheles, istrijebili. Jest da je njihova populacija niže gustoće, ali su pristutni, oni su tu.

Komarci iz roda Anopheles prenosnici su malarije, pa se često nazivaju malarijski komarci. U ovom rodu opisano je preko 100 vrsta. Ženke komaraca polažu jajašca samo u čiste vode stajačice, ali i u bačve s kišnicom i sl. Ličinke ovog roda u vodi je lagano prepoznati, jer uvijek plivaju vodoravno.
Ovi komarci, odnosno komarice u potrazi za krvnim obrokom kreću se dva do tri kilometra, ali mogu prevaliti i veće udaljenosti. U sumrak bodu i sišu krv, a danju su skriveni i odmaraju se na zidovima tamnih kutova kuća, štala i sl. Za komarce ovog roda karakteristično je da se uvijek nakon krvnog obroka odmaraju na zidovima nekog objekta.

Anopheles maculipennis je kod nas najčešća vrsta komaraca, a raspoznaje se po četiri tamne pjege na krilima. Ovisno u uvjetima ima 4 do 6 generacija. To su relativno veliki komarci od 4 do 9 mm. Prezimnjuju kao odrasli insekti u mirovanju, skriveni u štalama, kućama i to uvijek na tamnim mjestima.

Prvi uspješni lijek protiv malarije uvarak kore kininovca pozvanali su još indijanci Južne Amerike, a Europa se sa tim njihovim iskustovm uzoznala tek u 17. stoljeću. Lokalni stanovnici Perua izrađivali su tinkturu iz kore drveta lat. Cinchona, koja je sadržavala kinin.

Uzročnici malarije su protozooi, koji pripadaju rodu Plasmodium.

Liječenje:
Kod liječenja potrebno je razlučiti infestaciju P. falciparum od drugih manje virulentnih plasmodija, jer kod falciparum malarije moguća su nagla pogoršanja, moguća je rezistencija na lijekove i zato ju treba brzo prepoznati.
Uz provođenje antimalarične terapije potrebna je simptomatska terapija, a ona ovisi o težini kliničke slike i eventualnog pogoršanja.