Pretilost je kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. U razvijenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Nastaje kao posljedica prekomjernog unosa hrane te nedovoljne fizičke aktivnosti. Kada tijelo ne uspije potrošiti energiju u obliku suvišnih kalorija, onda se ona tada pohrani u obliku masti.
Današnji užurbani način života, neredoviti obroci , prečesto konzumiranje "brze" i prerađene hrane prepune masti i šećera uzrok su sve većeg broja debelih ljudi.
Psihološki uzroci kao i genetika mogu doprinjeti debljanju. Za mnoge ljude hrana je način kojom se bore protiv negativnih emocija.
Debljina je povezana sa različitim bolestima, osobito sa bolestima srca i žila, aterosklerozom, arterijskom hipertenzijom i hiperlipidemijom koje su ujedno rizični faktori za infarkt srca i moždani udar.
Oko 80% oboljelih od dijabetesa tip 2 je gojazno tako da je debljina usko povezana sa ovom sve češćom kroničnom bolesti.
Pretile osobe imaju problema sa otežanim disanjem u snu, astmom, bolestima žučnjaka , policističnim jajnicima i dr.
Debljina se povezuje sa karcinomom debelog crijeva jer je više od polovine oboljelih od te bolesti gojazno, te sa rakom dojke i maternice koje se češće javljaju u debljih žena.
Pretjerana tjelesna težina također stvara opterećenje za zglobove i kralježnicu.
Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek.
Protiv debljine se potrebno boriti pravilnom i uravnoteženom prehranom te redovitom fizičkom aktivnošću.
Potrebno je ograničiti unos masnoća, šećera i rafiniranih ugljikohidrata. Prehranu je potrebno bazirati na svježem voću i povrću koje sadrži biljna vlakna te složenim ugljikohidratima. Također je poželjno raspodijeliti količinu hrane na 3-5 umjerenih obroka dnevno kako bi se održavala optimalna razina šećera u krvi te spriječilo prejedanje.
U borbi protiv suvišnih kilograma savjetuje se svakodnevna fizička aktivnost jer ona održava energetski balans u organizmu, te tako sprječava pojavu suvišnih kilograma.