Ljetna prehrana

Ljeto je vrijeme kada nam priroda nudi obilje svježih namirnica koje pozitivno utječu na naš organizam i bila bi prava šteta ne iskoristiti ih za poboljšavanje imuniteta i zdravlja našeg tijela. Glavno obilježje ljetne prehrane je lagana hrana i adekvatan unos tekućine. Osnovu takve prehrane čine povrće, voće i namirnice s velikom količinom vlakana.

Ljeto nam donosi povrće poput blitve, špinata, lisnatih salata, rajčica, krastavaca, paprike, tikvica, patlidžana, mladog kupusa, graška i mahuna koje možemo konzumirati svježe ili od njih pripremiti brojne lagane obroke poput juha, salata i priloga. U kombinaciji s piletinom, puretinom, ribom, tjesteninom i rižom, začinjeno s malo maslinovog ili bučinog ulja i sokom limuna, povrće može poslužiti i kao baza za kompletan obrok.

Voće koje nam ljeto nudi su jagode, trešnje, višnje, marelice, breskve, borovnice, maline, kupine, lubenice i dinje. Njega također možemo konzumirati svježe, ali i u obliku voćnih salata, kompota, smoothija ili laganih slastica i domaćih voćnih jogurta.

Preko brojnih svježih, sezonskih namirnica sada imamo priliku opskrbiti organizam potrebnim vitaminima i mineralima i obnoviti energiju. Vitamin A i njegov provitamin beta-karoten iz breskvi, marelica, mrkve i rajčica osigurati će vlažnost i elastičnost našeg najvećeg organa, kože. Vitamin C iz jagoda, paprike, rajčica i brokule pomoći će da poboljšamo imunitet, ali i da održimo čvrstoću i elastičnost kože koju ljeti više izlažemo suncu. Antioksidansi vitamin E iz biljnih ulja, avokada, badema i selen iz ribe, brazilskih oraščića, integralnih žitarica i češnjaka pomoći će u borbi protiv slobodnih radikala koji nastaju pretjeranim izlaganjem suncu.

Zato bez oklijevanja obogatite svoj jelovnik sezonskim namirnicama, ali ne zaboravite i na dovoljan unos tekućine! Visoke temperature okoliša brzo dovode do pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina, a čak i njihov mali gubitak može uzrokovati glavobolju, mučninu ili utjecati na smanjenje koncentracije.
Zato treba piti i kada ne osjećate žeđ, jer je žeđ simptom koji ukazuje na već postojeću dehidraciju tijela. Kako bi spriječili dehidraciju, sa sobom uvijek nosite bočicu vode, posebno za vrijeme velikih ljetnih vrućina. Na dehidraciju su posebno osjetljive osobe starije životne dobi, djeca, trudnice i osobe oslabljenog imunološkog stanja.

Dnevno trebamo popiti 0,3 dl vode po kg tjelesne mase, što ispadne 1,5 do 2 l vode dnevno, ili 8 čaša. Za vrijeme ljetnih vrućina i pri većoj fizičkoj aktivnosti te potrebe se povećavaju i do četiri puta.

Tekućinu možemo osigurati preko vode iz slavine, mineralne vode, nezaslađenih biljnih i voćnih čajeva i sokova od voća i povrća. Gazirani napitci, kava, energetska i alkoholna pića nisu prikladna kao izvor tekućine jer sadrže velike količine šećera, kofeina ili alkohola i potiču dehidraciju. Osim napitcima, vodu unosimo i putem hrane. Lubenice, dinje, krastavci, salata, tikvice i drugo ljetno voće i povrće sadrže oko 90% vode, pa osim što su ukusni i djeluju osvježavajuće, osiguravaju nam ovu dragocjenu tekućinu i pomažu u održavanju adekvatnog stupnja hidratacije.