Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine proglasila je 1. listopada Međunarodnim danom starijih osoba, ističući značenje iskoristivog potencijala izrazito rastućeg svjetskog starijeg pučanstva. Slogan Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a "Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj" upućuje na osiguranje aktivnog zdravog starenja.
Ministarska konferencija o starenju održana tijekom rujna 2012. godine u Beču, prihvatila je Deklaraciju o osiguravanju društva primjerenog osobama svih životnih dobi – promicanjem kvalitete života i aktivnog zdravog starenja. Prihvaćanjem deklaracije iznova se potvrđuje predanost cilju iskazanom na Konferencijama u Berlinu 2002. godine i Leónu 2007. godine, za provedbu strategije regionalne implementacije Međunarodnoga plana aktivnosti vezanih uz aktivno zdravo starenje. U trećem implementacijskome ciklusu (2013.-2017.), odlučnost UN-a iskazana je u nakani da do 2017. godine ostvari ciljeve politike država članica UN-a, u koju spada i Hrvatska s udjelom od 17,7 % starijih od 65 godina po popisnoj 2011. godini, a u suglasju s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012. - 2020.
Potiče se produljivanje radnoga vijeka, a radnu sposobnost održava:
(a) Promicanjem i podržavanjem zdravih načina života, duševnoga zdravlja i blagostanja, prevencijom, geroprofilaktičnim mjerama i kontrolom nezaraznih bolesti i osiguravanjem sigurnih i zdravih uvjeta rada, što uključuje mjere kojima se teži uravnotežiti profesionalni život i profesionalno okruženje za cijeloga trajanja radnoga vijeka.
(b) Postizanjem viših stopa zaposlenosti muškaraca i žena starije životne dobi kroz odgovarajuće poticaje vezane uz sustav oporezivanja i sustav socijalne sigurnosti, otvaranje radnih mjesta prilagođenih ovoj dobnoj skupini, fleksibilne rasporede radnoga vremena, informiranje, programe obuke i obnavljanja znanja i vještina prilagođenih dobi te mjere zbrinjavanja starijih osoba poduzete u javnome i privatnome sektoru.
(c) Kreiranjem politika tržišta rada utemeljenih na znanstvenim dokazima, u okviru kojih je prepoznato da politike zapošljavanja mladih i starijih osoba moraju biti komplementarne i na dobrobit svih. Treba promicati pozitivne stavove prema starijim zaposlenicima i boriti se protiv diskriminacije prema dobi na tržištu rada.
(d) Iznalaženjem fleksibilnijih načina umirovljenja i poticanjem duljeg ostanka u aktivnom radnom statusu sukladno potrebama i težnjama pojedinca.
(e) Provođenjem reformi mirovinskoga sustava u cilju prilagođavanja produljenju životnoga vijeka i rastućem broju starijih osoba koje rade „na crno", potičući pritom, shodno prilikama, produljenje zdravoga radnoga vijeka i održavajući međugeneracijski reciprocitet i međugeneracijsku jednakost, promičući održivost i primjerenost mirovinskoga sustava kako u javnom, tako i u privatnom sektoru te osiguravajući posvemašnju pokrivenost ovakvim sustavima.
(f) Promicanjem uloge starijih radnika kao prenositelja znanja i iskustva na mlađe radnike.
Međunarodni dan starijih osoba u Hrvatskoj se obilježava gerontološkom edukacijom u sklopu 194. Gerontološke tribine kao i održavanjem 11. Gerontološkog tuluma na kojem starije osobe primjerima dobre prakse prikazuju rezulate svoje radno-okupacijske aktivnosti, čime se želi naglasiti značenje osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika starije dobi. Nužno je osigurati životni okoliš, koji se može prilagoditi kako zdravstvenim tako i socijalnim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba. Povodom Međunarodnog dana starijih osoba navodimo odabrana načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije, koja je 1991. usvojila Glavna skupština UN-a (Rezolucija 46/91). Načela imerativno nameću njihovu primjenu u misiji osiguranja i unapređenja zaštite zdravlja starijih te poboljšanja kvalitete njihovog življenja.
Neovisnost i učinkovitost skrbi - starijim ljudima omogućiti sljedeće:
• dostupnost primjerene zdravstvene i socijalne skrbi, gerontološke i gerijatrijske zaštite zdravlja starijih, sigurnog okoliša i kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice te kroz samopomoć;
• pravo na rad ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;
• mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu ovisno o funkcionalnoj sposobnosti i osiguranjem produljenja radnog vijeka;
• pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih novih vještina i znanja;
• život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama, zdravstvenim i socijalnim u odnosu na funkcionalnu sposobnost starije osobe;
• život u vlastitom domu što je duže moguće - što diktira razvoj izvaninstitucijske skrbi za starije, a kada nastupi bolesno starenje nužno je osigurati gerijatrijsku zdravstvenu njegu;
• osiguranje aktivnog zdravog starenja i unapređenja kvalitete življenja te osiguranje prava starijih;
• neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
• pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
• korištenje odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;
• mogućnost vostvarivanja ljudskih prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja;
• mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;
• pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive;
• mogućnost da dostojanstveno i sigurno žive te da budu zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja;
• sigurnost da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status.
Svjetska zdravstvena organizacija u "Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom starenju" pitanje zdravog starenja postavlja u kontekst održivog razvoja. Zdrave, aktivne starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici i ekonomiji cjelokupnog pučanstva. Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka ili propusta za zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva.
Autorica članka: prim. dr. sc. Spomenka Tomek - Roksandić, voditeljica Centar za zdravstvenu gerontologiju - Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.